U želji da se situacija promijeni na bolje, da se okrenemo onima koji znaju i umiju, hoće i mogu te da se dokaže kako i iz naizgled bezizlaznih situacija postoji izlaz, Udruga građana “Put, istina i život” organizirala je 17. svibnja ove godine u Ruševu (općina Čaglin, Požeško-slavonska županija) Forum demokracije na temu Ostati i opstati u Ruševu i okolici.

Pokrovitelj skupa bila je Požeško-slavonska županija, a financijsku potporu potrebnu za održavanje ovog skupa pružili su i općina Čaglin, Veleučilište u Požegi i Slatinska banka, a tehničku potporu pružila je županijska Hrvatska gospodarska komora.

Inače, događaj je organiziran po uzoru na skupove kakvi se organiziraju u skandinavskim zemljama, u Švedskoj još od osamdesetih godina godina prošlog stoljeća, a sve sa ciljem razvijanja dijaloga između svih skupina društva.

Forum je otvorila predsjednica udruge organizatora gospođa Andrijana Plavi pozdravivši sve prisutne i zahvalivši im na dolasku, uz naglasak da se sami moramo promijeniti da bi postigli promjene u svojim lokalnim zajednicama.

Potom se prisutnima obratio potpredsjednik Udruge Put i koordinator Foruma demokracije gospodin Ivan Brkanović, ukratko je predstavio bogatu povijest Ruševa koja seže još do paleolitika, da bi predstavio ciljeve i želje vezane za sami Forum demokracije, a svoje izlaganje okončao je pregledom što je učinjeno i što tek slijedi od Udruge Put po pitanju ostanka i opstanka u Ruševu i okolici.

Red je tada došao na izlaganja gostiju predstavnika političkih struktura, načelnika općine Čaglin Dalibora Bardača, župana požeško-slavonskog Alojza Tomaševića i zastupnika u Europskom parlamentu Jozu Radoša.

Gospodin Bardač se u svom izlaganju fokusirao na predstavljanje općine Čaglin, predstavljajući što općina ima, koji su potencijali, što nedostaje. Također, najavio je usvajanje programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem što bi olakšalo stvari lokalnim poljoprivrednicima.

Gospodin Tomašević požalio se kako se previše stavlja fokus na loše stvari, kako se previše gledaju negativnosti, a premalo one pozitivne stvari, te je ponovno naglasio kako će županija nastaviti pružati podršku na svim područjima u skladu sa svojim mogućnostima.

Gospodin Radoš se posvetio mogućnostima vezanim za EU fondove i općenito na pozitivne aspekte članstva u EU, a predstavio je određene stvari za koje se izborio tijekom svog boravka u Bruxellesu, važne za temu samog skupa.

Nakon kraće pauze, s izlaganjima su krenuli gosti iz akademske zajednice, redom dipl.ing. Željko Jakopović (zamjenik župana za gospodarstvo), dr.sc. Željko Herner (stručnjak za ekološku poljoprivredu), prof.dr.sc. Brankica Svitlica (prodekanica za nastavu Veleučilišta u Požegi) i prof.dr.sc. Stjepan Šterc.

Gospodin Jakopović predstavio je mogućnosti vezane za svinjogojstvo, pozivajući se na svoje dugogodišnje iskustvo stečeno u Kutjevo d.d. i vlastitom OPG-u.

Gospodin Herner posvetio je svoje izlaganje piru, žitarici koju vidi kao dobru mogućnost za upotrebu trenutno zapuštenih poljoprivrednih proizvoda, predstavivši sve prednosti i dobre primjere iz Švicarske na koje bi se trebali ugledati.

Gospođa Svitlica u svom se obraćanju bazirala na suradnju Veleučilišta u Požegi i Udruge Put, najavivši širenje suradnje, a ponudila je stručnu pomoć osoblja Veleučilišta svima onima koji je zatraže, s naglaskom na pomoć pri pisanju projekata za EU natječaje.

Profesor Šterc nastupio je kao zadnji izlagač, što je bio svojevrsni šećer na kraju budući da se njegovo izlaganje najviše iščekivalo.

U svom poznatom britkom tonu nije bio nimalo blag prema političarima i nedostatku inicijative za provedbu određenih mjera, koje je više puta od njih tražio smatrajući ih važnima za demografski oporavak Hrvatske.

Pažnju je stavio na dvije stvari. Jedna je porezna reforma koju zagovara kao demografsku mjeru, da manje razvijena mjesta imaju drukčiju poreznu stopu u odnosu na ona razvijena ukazujući na nelogičnost da jedan Zagreb ili Poreč imaju iste porezne stope kao neko malo slavonsko selo. Druga je potreba selektivne imigracije, budući da će se po sadašnjim projekcijama nastaviti pad broja stanovnika i problemi će postati sve veći.

Po okončanju izlaganja, prešlo se na raspravu i postavljanje pitanja gostima.

Pitanja su se bazirala na dva područja, prvo je pitanje poljoprivreda i loše stanje u zemljišnim knjigama (male parcele, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, parcele koje se ne održavaju), dok je drugo demografija, za što je odgovore nudio profesor Šterc, još jednom izrazivši uvjerenje kako Hrvatska mora krenuti u plansku imigraciju, kako bi na taj način nadomjestio negativan prirodan rast.

Po završetku rasprave, riječ je zatražila gospođa Ivanka Jerković, vlasnica klaonice iz Otočca, ponudivši suradnju svim lokalnim stočarima.

Skup je potom službeno zatvorila gospođa Plavi, ponovno zahvalivši svim gostima i izlagačima, kao i svima onima koji su na bilo koji način pomogli u pripremi i realizaciji projekta Foruma demokracije i pozvavši sve goste na domjenak na Sovskom jezeru, gdje se druženje nastavilo uz slavonsku pjesmu i slavonske delicije.